Tri lokalne akcijske grupe – LAG Sjeverozapad, LAG Izvor i LAG Prizag, organizirali su 10. i 11. ožujka, studijsko putovanje u Mađarsku, na kojoj su predstavnici LAG-ova imali priliku vidjeti kako se mađarska poljoprivreda prilagođava klimatskim promjenama. Studijsko putovanje organizirano je u sklopu projekta Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske.
Tijekom ovog dvodnevnog studijskog putovanja predstavnici ovih lokalnih akcijskih grupa posjetili su Szent István University u Keszthelyju, jedno od najstarijih visokih učilišta u ovom dijelu Europe, koje je još 1797. godine osnovao grof György Festetics, kako biunaprijedio poljoprivrednu proizvodnju na svojim imanjima.
Na ovom uglednom mađarskom sveučilištu za predstavnike lokalnih akcijskih grupa dr. Balazs Kolics, vodeći mađarski stručnjak za pčelarstvo,održao je zanimljivo predavanje o azijskom stršljenu, invazivnoj vrsti koja se je u ovom dijelu Europe pojavila kao posljedica klimatskih promjena. Azijski stršljen predstavlja veliku prijetnju za pčelarstvo, ali i za vinogradarstvo, pa je dr. Kolics na predavanju predstavio i inovativne načine za borbu protiv ovog opasnog štetnika primjenom modernih tehnologija.
Na Sveučilištu u Keszthelyju izvanredni profesor dinamičke meteorologije prof. dr. sc. Tamas Weidinger, predstavnicima lokalnih akcijskih grupa predstavio je rezultate istraživanja lokalnog utjecaja globalnih klimatskih promjena, pri čemu je posebno istaknuo nužnost redovitih mjerenja i mikroklimatskih motrenja, ali i standardizaciju prikupljenih podataka te umrežavanje znanstvenika koji se bave problemom klimatskih promjena i njenim utjecajem na poljoprivrednu proizvodnju. Ovaj mađarski meteorolog posebno je pritom istaknuo European Cooperation in Science and Technology – COST, najstariji europski program, uspostavljen još 1971. godine, koji promiče suradnju među znanstvenicima, razvoj novih ideja i inicijativa te uspostavu mreža između znanstvenika, ali i nevladinih organizacija kao i malih i srednjih poduzeća.
Moderni sustav fenotipizacije biljaka
Tijekom ovog studijskog putovanja organiziran je i posjet Poljoprivrednom institutu u Martonvasaru i tamošnjem Centru za poljoprivredna istraživanja, u kojem se već više od sedamdeset godina primjenjuju suvremene metode iz genetike, stanične i reproduktivne biologije, funkcionalne genomike i biotehnologije, kako bi se razvile nove sorte koje su bolje prilagođene klimatskim promjenama.
U ovom, najvećem poljoprivrednom institutu u srednjoj Europi, predstavnici lokalnih akcijskih grupa imali su priliku vidjeti i novi modularni sustav fenotipizacije biljaka, koji je dizajniran za neinvazivnu, morfometrijsku i fiziološku visokopropusnu fenotipizaciju usjeva. U komorama za uzgoj, koje programirano simuliraju razne okolišne uvjete za uzgoj, moguće je uzgajati između 464 i 1840 biljaka. Zahvaljujući pametnim tehnologijama u komorama se može precizno regulirati osvjetljenje, temperatura, vlažnost, razina CO2 te niz drugih parametara, a cijeli je sustav opremljen najsuvremenijim senzorima za snimanje, koji uključuju i multispektralnu fluorescenciju klorofila, hiperspektralno snimanje, toplinsko snimanje i 3D lasersko skeniranje, čime se može simulirati klima, kakva će primjerice, biti 2100 godine.
-Ovaj sustav nam omogućuje da prema određenom protokolu mijenjamo uvjete uzgoja te da zahvaljujući podacima koje dobijemo vrlo preciznim mjerenjima, koje onda uspoređujemo i analiziramo, pratimo reakcije biljke, kako bismo precizno ustanovili njezino zdravstveno stanje. Zahvaljujući ovim senzorima na raspolaganju u vrlo kratkom vremenu imamo ogromnu količinu podataka, koji nam omogućuju da precizno ustanovimo okolišne parametre koji utječu na rast i razvoj biljaka, arhitekturu biljaka, njihov fiziološki status i otpornost biljaka na stres, pri čemu istovremeno možemo pratiti više vrsta u istim uvjetima. Na taj način možemo postići bolje rezultate pri oplemenjivanju biljaka i biti uspješniji u razvoju novih sorti koje su otpornije na klimatske promjene – istaknula je dr. sc. Eva Darko, viša znanstvena savjetnica u ovom institutu, koji radi pod okriljem Mađarske akademije znanosti.
Znanost treba približiti praksi
Na Poljoprivrednom institutu u Martonvasaru, gradiću u kojem je Ludwig van Beethoven navodno skladao svoju čuvenu klavirsku kompoziciju – Za Elizu, direktor Instituta dr. sc. Nandor Fodor, za predstavnike lokalnih akcijskih grupa održao je i poticajno predavanje o – digitalnoj poljoprivredi i njenoj primjeni u poljoprivrednoj proizvodnji. Ovaj mađarski znanstvenik posebno je istaknuo kako će se za uspješnu prilagodbu klimatskim promjenama poljoprivrednici u budućnosti morati više oslanjati upravo na znanost, stoga će znanost trebati što više približiti praksi i organizirati više predavanja i radionica na kojima će poljoprivredni proizvođači biti kvalificirano obaviješteni kako se učinkovito prilagoditi klimatskim promjenama.
-Empirijska istraživanja Instituta u Martonvasaru su između ostaloga pokazala da će u budućnosti klimatske promjene pozitivno utjecati na prinos pšenice, a negativno na prinos kukuruza, što je i jedan od zaključaka iz Studije utjecaja klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, koja je izrađena u okviru projekta koji provode LAG Sjeverozapad, LAG Izvor i LAG Prizag – istaknuo je mr. sc. Emil Tkalec, tajnik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad.
