Gaveznica

slika01GAVEZNICA - KAMENI VRH

Područje Gaveznica - Kameni vrh kod Lepoglave zakonski je zaštićeno od 18. ožujka 1998. godine kao šesti geološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Zaštićeno područje je nalazište poludragog kamenja (Lepoglavski ahat) i jedini sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj. Područje nema značaja za komercijalnu eksploataciju poludragog kamena, već predstavlja znanstvenu, obrazovnu i turističku znamenitost. uzorkovanje stijena i minerala u znanstveno-istraživačke svrhe dozvoljeno je uz suglasnost nadležnog tijela.

Geolokalitet se nalazi uz cestu koja iz Lepoglave vodi prema Golubovcu, a s obzirom a smještaj pripada prvim obroncima Ivanščice. Zaštićeno područje je uređeno u razdoblju od 2007. do 2009. godine.

Lepoglavski fosilni vulkan

Gaveznica - kameni vrh, brdo izgrađeno od stijena andezita, vulkanske breče i tufa, trag je vulkanske aktivnosti u geološkoj povijesti Hrvatskog Zagorja.
Nekadašnji brežuljak Kameni vrh (373 m) danas je ogromna rupa napuštenog kamenoloma Gaveznica, što izgledom podsjeća na grotlo nekadašnjeg vulkana. Tu su lepoglavski zatvorenici gotovo pola stoljeća (1923. - 1967.) vadili vulkansku stijenu hiperstenski andezit, vrlo čvrstu i pogodnu za cestovne podloge.

slika04

Bilješke Pilara o geološkoj građi poznate su s kraja 19. stoljeća. Andezite Kamenog vrha opisao je Gorjanović - Kramberger 1904. Detaljne petrografske opise dao je Kišpatić 1909. , a 1930. Tućan spominje Kameni vrh kao jedino nalazište ahata u Hrvatskoj.
Davne 1740. godine pojavljuje se prvi puta pisani hrvatski naziv Akat kamen u djelu Ivana Belostenca. Tek oko dvjesto godina kasnije otkriveno je nalazište ahata kod Lepoglave.

Gaveznica - Kameni vrh nije samo fosilni vulkan, već je i arheološko nalazište koje je 1936. godine obišao i opisao Stjepan Vuković. Na samom vrhu nekadašnjeg brijega pronađeni su ostaci pretpovijesnog naselja kasnobrončanog doba.

Lepoglavski ahat

AHAT je poludragi kamen, po kemijskom sastavu kvarc - silicijev dioksid SiO2. Taj kamen izgrađen mikrokristalnog kvarca vrsta je zonarno građenog kalcedona. Zonarnu građu čini bezbroj tankih slojeva različitih boja i tonova. Ime je dobio po mjestu prvog nalaza kod rijeke Dirillo (rijeka Achate) na otoku Siciliji (Italija).

Ahati se odlikuju posebnom ljepotom koju im daje neizmjerna raznolikost građe slojeva i njihovih boja, pa su im ljudi nadjenuli različita dodatna imena kao na primjer čipkasti ahat.

LEPOGLAVSKI AHATI nastali su u šupljinjama i pukotinama andezita, vulkanske stijene nastale na ovom području prije oko dvadeset milijuna godina. Stvaranje ahata je tisuće godina dug proces taloženja sloj po sloj minerala kvarca iz mineralnih otopina u šupljinjama stijena. Tek prepiljen i izglačan pokazuje nam svoju punu ljepotu.

Ovdje preuzmite letak u PDF formatu.


Nova turistička atrakcija - vulkan Gaveznica

Kao da stojite u vulkanu….

alt

slika03

karta

alt

alt

Nalazite se ovdje: Naslovnica